Conéctese con nosotros Facebook Twitter YouTube LinkedIn
Comunicados

Save the Children xuquje’ Icefi kakijub’uj ub’ixik upam ri ABC rech ri ub’eya’al sachoj pa ri keb’ chab’al ri’ ixil xuquje’ pa kiche’

     

Cho upam ri unimlaj uq’ij ri Qach’ab’al cho uwach ulew, ri Save the Children xuquje’ ri Instituto Centroamericano rech Estudios Fiscales (Icefi) xkiya’ kan ub’ixik, pa ch’ab’al ixil xuquje’ pa ch’ab’al k’iche’, rech ri ABC re ri ub’eya’l sachoj, Ri wujil ri’ are utajikil che ukowirisaxik qanojib’al pa uwi’ xuqujé ronojel uj junam che utoq’ixik ri rajilal k’o apanoq che uch’ikimixik utzaqatisaxik ri qeche uj winaq —are nab’e cho uwach ri keche ri ak’alab’, alitomab’ xuquje’ alab’omuq’— che uyakik qajunamilal uj, uxe’al ronojel ri rajawaxik che qak’iyisaxik xuquje’ ri junamil.


Jas ri rajilal xuya’ ri XII Censo Nacional rech Población xuquje’ ri VII rech ri Vivienda (2018), 1,680,551 k’i winaq xkq’alajisaj kib’ chi e jun e’are’ kech’aw pa qach’ab’al K’iche’, qas e 704,448 alitomab’ xuquje’ alab’om k’amaja’ ktz’aqat kijunab’. Je xuquje’, 133,329 raqan winaq xkq’alajisaj kib’ are ri kich’ab’al ixil, rachilam kib’ ri 59,521 raqan ri k’amaja na ktz’aqat kijunab’. Pa ri te k’ak’ upam ri Atlas che ri k’i taq ch’ab’al rajko’m katzaj kiwach, ri Organización rech le Naciones Unidas che ri Educación, ri Ciencia xuquje’ ri Cultura (Unesco), kakib’ij che ri keb’ ch’ab’al ri’ tza k’o chik kiyab’, jas ri jun kipajb’al ri kena’ow chech ri ketaqan pa uwi’ ri k’i taq ch’ab’al cho uwach ulew. Cho uwach ri Unesco, ri k’exk’ol are kb’an re ri «kech’ab’ pa kich’ab’al tza kech wi, necher k’ulb’atim ukojik ri kich’ab’al, jastane’ xaq pa kachoch on ruk’ taq kalaxik.»[1]

Rumal k’ula, rajawaxik ri k’utuwichin ri ABC rech ub’eya’l sachoj pa keb’ ch’ab’al ri’, kqakoj qachuq’ab’ che rachilxik nik’aj ch’ab’al chik, rachi’l ronojel taq ub’antajik tza kech wi, pa k’i taq uwach k’olib’al jas je ri tijob’al kech nab’e taq junab’, kitijob’al taq alab’om xuquje’ ri ajjub’ul taq bixkil. 

Ri Icefi xuquje’ ri Save the Children tajin wi kketaqchi’n che, chike ri ak’alab’, are ri qach’ab’al rajawaxik wi che uriqixik, uk’iyib’al, ri rajilab’al kajib’ 4: k’o tzij pa uwi’ ri qech uj ronojel ri tijonik, xaq jun pajb’al chi qech xuquje’ sib’alaj utz xuquje’ ujaqik k’i taq okem cho upam ri qak’aslemal; je jas  ri lajuj rajilib’al ri ub’eya’l che kujumulij ujronojel, nim qab’antajik xuquje’ kib’eya’l ronojel qawinaqil. 

Ri ABC rech ri ub’eya’l sachoj le tz’ib’atal pa ch’ab’al ixil xuquje’ pa ch’ab’al k’che’ kya’y apan cho wuj xuquje’ pa k’at, pa urox ik’ rech kaxelan junab’ 2021.

 

Ixim Ulew, Uk’u’x ab’yayala, 21 rech febrero kaxelan junab’ 2021.


[1] Atlas Unesco de las lenguas del mundo en peligro: www.unesco.org.